Naslovna » Kako se prirodno boriti protiv različitih alergija?

Kako se prirodno boriti protiv različitih alergija?

od admin
Kako se prirodno boriti protiv različitih alergija?

Alergija je reakcija odnosno preosjetljivost organizma na određene materije iz prirode i okoline. Zahvaljujući našem imunitetu, alergije nisu izazvane baš svime što nas okružuje, ali da nema imuniteta, teoretski bi sve zapravo i moglo prouzrokovati alergijsku reakciju.

Potpuno savršen imunitet tokom cijele godine toliko je rijetka pojava da možemo slobodno reći da ne postoji. Reakcija našeg organizma na alergene je različita, pa se tegobe i simptomi mogu pojaviti u cijeloj kalendarskoj godini, ali najčešće se dešavaju u sezoni alergija.

Naravno, pogađate, sezona je upravo u vrijeme cvjetanja top-alergena na našim područjima, što se redovno događa u proljeće.

Sezonski kalendar alergija

Sezonski alergeni su polen korova, trava i polen drveća, a cjelogodišnji grinje, perje, dlaka kućnih ljubimaca, glodari i neki insekti. Vrlo je korisno da znate kada će se prisutnost alergena u vašoj okolini pojačati, jer kao i za sve ostalo, i za alergije važi: bolje spriječiti nego liječiti.

AMBROZIJA – Kraljica svih polenskih alergena. Biljka koja se prilagođava gotovo svakom podneblju i ima izuzetno visoku produkciju polena. Njena sezona polinacije traje od početka juna pa sve do kraja oktobra.

TRAVE – Vrste trava su mnogobrojne, ali većina svoj period polinacije započinje u aprilu, dok je koncentracija polena najveća u maju i junu. Trave su jedan od najvećih uzročnika alergija na ovom području.

ŽENSKA BOKVICA – Široko rasprostranjena višegodišnja biljka. Raste na livadama, uz ulice i kanale. Umjereno alergen polen, u vazduhu je prisutan u malim količinama u razdoblju od maja do septembra.

PELIN – Korovska samonikla biljka, rasprostranjena je po čitavoj Evropi i cvjeta u septembru i oktobru. Iako je biljka izvor zdravlja, njen polen ima izuzetno visoka alergena svojstva.

BOROVI – Igličaste biljke, stabla i grmovi, zimzeleni su i iako nemaju visoki alergijski potencijal, uzročnici su alergija, pogotovo na Mediteranu.

CRKVINA – Ako živite na obalskom području, ova biljka će vam zadavati brige cijele godine zbog visokog alergijskog potencijala u vazduhu, iako je koncentracija na vrhuncu početkom aprila i nastavlja se u ostalim proljetnim i ljetnjim mjesecima.

JASEN – U kasno proljeće i ljeto kada jasen cvjeta, rasprostriraće svoj umjereno do jak alergen polen.

GRAB – Iako ne doseže veliki alergeni potencijal, grab je takođe alergen čiji će se polen pojavljivati u vazduhu početkom aprila.

MASLINA – Još jedna mediteranska biljka koja u aprilu pa sve do juna raspršuje svoj polen, uzrokujući srednje do jake alergijske reakcije kod osoba sklonih alergijama.

ČEMPRES – Ova biljka cvjeta i raspršuje svoj polen u kasnim zimskim mjesecima, pa se alergije uzrokovane polenom čempresa lako mogu prikriti i pripisati virusnim infekcijama.

GRINJE – One su svuda u toku cijele godine, pomirite se s tim. Ono što možemo učiniti kako bismo sprečili visoki stepen alergijske reakcije na grinje je češće mijenjanje posteljine i generalno održavanje domaćinstva na redovnom nivou. To nikako ne znači da vam dom mora biti kao apoteka, ali posteljina koju ćete jednom dnevno izneti na vazduh i protresti može u znatnoj meri smanjiti štetne efekte ovih podstanara.

ŽIVOTINJSKA DLAKA – Ne brinite, ako ste alergični na slatke male kuce ili mace, ne znači da treba da ih zaobilazite u širokom krugu, iako alergičnoj osobi ne bismo preporučili da u svom domu ima ljubimca čije krzno uzrokuje probleme s disanjem. Ako ojačate svoj imunitet, možda i dobijete priliku da pomazite ova bića bez panike.

PRAŠINA – Većina prašine u našem domu zapravo je odbačena koža, i to naša. Ako ste alergični na prašinu, niste alergični sami na sebe već na ostale supstance prašine. Rješenje ove alergije koja je u nekim domovima prisutnija intenzivnije nego u drugim je da se uhvatite krpe i usisivača.

Kako se prirodno boriti protiv alergije? 

1. Daj nam sunca ili vitamina D: nedostatak vitamina D jedan je od faktora koji utiče na osjetljivost organizma na alergene.

Većina ljudi ima deficit vitamina D i potrebno je obezbjediti dodatan unos. Prirodno to možemo uraditi uključujući određene namirnice u svoju ishranu: narandže, tunjevinu, jaja, obogaćene žitarice, šitake pečurke…

2. Održavajte sluznicu nosa vlažnom – to je važno jer na taj način sprječavate prodor alergena i drugih štetnih čestica.

Suh vazduh uslijed sve viših temperatura isušuje sluznicu nosa i grla. Prije izlaska nanesite mast koja održava sluznicu vlažnom i spriječava da se nakupljaju i prolaze alergeni u nos.

3. Po povratku u kuću, obavezno skinite svu odjeću i istuširajte se. Važno je da isperete nos – vodom i potom izotoničnim odnosno fiziološkim rastvorom.

Ostavite komentar

POVEZANE OBJAVE